Pisac i istoričar iz Foče Petar Aškraba Zagorski nastavio je istraživački rad o porijeklu srpskih porodica izdavanjem svoje šesnaeste knjige „Greboslovi“, koju će 19. aprila (utorak) promovisati i u Rogatici, u Narodnoj biblioteci “Vojislav Lubarda”, od 18 časova.
Istražujući natpise sa kamenih nadgrobnih spomenika – grebnica, odnosno stećaka, kako on ne voli da ih naziva, tvrdeći da su taj naziv nametnuli austrougarski okupatori, Aškraba otkriva porijeklo današnjih prezimena i njihovu međusobnu povezanost.
Aškraba navodi da je istraživanjem obuhvatio cjelokupan prostor od Soluna do Alpa, koji naziva Zagorskom Srbijom.
– Krenuo sam od prezimena na kamenim grebnicama, koje imaju 55 naziva, kao mramori, kamovi, grčka groblja, nekropole, kaurska groblja, a zatim od raznih pomena srednjovjekovnih Srbalja u arhivima. A onda sam pratio živuća prezimena, njihova kolanja, premještanja, razilaženja u više prezimena, islamizaciju, katolizaciju, ko je sa kim rodbina, ko je bio sa kim u kakvim vezama, šta je za koju porodicu značajno – pojasnio je Aškraba.
On naglašava da su kamene grebnice razuđene na našim prostorima, a više ih ima po kamenitim područjima, ali ih ima i do Krupnja i Šapca u Srbiji, do Teslića u Republici Srpskoj, do Slovenije i ostrva u Jadranskom moru.
„Pojam stećak, odnosno stesak, nešto zatesano, izmislila je Austrougarska, htjela je da kaže da Srbi nemaju istoriju. Međutim, na grebnicama mnogo piše i mnogo kazuje. Nama su neprijatelji sve uništili, ali nisu mogli uništiti kamene grebnice i mi Srbi treba da se držimo samo istine, ništa Srbi ne treba da lažu, istina postoji na kamenim grebnicama – zaključio je on.
Pored autora, o knjizi će govoriti istoričar Boris Cicović i direktor biblioteke Nada Radulović.
Last modified: 14/04/2022